Connect with us

Upišite traženi pojam

Bogoljub Karić Goran Šebelić/CROPIX

Ostale vijesti

Kontroverzni tajkun odlučio se ‘pomladiti‘ 20 godina, podnio službeni zahtjev: ‘I medicina kaže da nisam tako star‘

Zahtjev je zasnovan na važećim zakonima i neospornim činjenicama, a razlozi za podnošenje zahtjeva nisu samo osobne prirode.

Kontroverzni srbijanski tajkun Bogoljub Karić je, u suradnji sa svojim odvjetničkim timom gradskoj upravi grada Kragujevca predao zahtjev za promjenu godine rođenja u dokumentima, pa bi umjesto 17. siječnja 1954. u osobnoj iskaznici ovog biznismena stajala 1974. godina. To bi praktično značilo da je Karić mlađi za 20 godina, piše Blic.

U službenom priopćenju za javnost, Bogoljub Karić ističe da je na svoj 65. rođendan gradskoj upravi grada Kragujevca, kao nadležnom državnom organu, podnio zahtjev za donošenje odluke o promjeni upisa podatka o “činjenici njegovog rođenja”, tako što će se utvrditi da je rođen 17.1.1974. godine u Peći, a ne 17.1.1954. godine kako je upisano u matičnoj knjizi.

Zahtjev je, dodaje se, zasnovan na važećim zakonima i neospornim činjenicama, a razlozi za podnošenje zahtjeva nisu samo osobne prirode.

Naprotiv, “kao jedinstvena ličnost u suvremenoj srpskoj povijesti”, kako kaže u priopćenju, “Bogoljub Karić neumorno promovira čovjekoljublje”, pa je i taj zahtjev podnio u ime svih koji se, bez obzira na godine života, osjećaju sposobnim da rade i budu “posvećeni dobrobiti ne samo svoje obitelji, kao najsigurnijeg mjesta, nego i društva kao cjeline, koji se ne žele umiroviti i ne žele biti na teret budžetu Republike Srbije, Fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja i Fondu zdravstvenog osiguranja, koji ne žele prava iz tih fondova, da ne bi umanjili sredstva koja bi pripala drugim ljudima kojima su stvarno potrebna”.

Kako se navodi u zahtjevu koji je njegov odvjetnički tim službeno uputio Gradu Kragujevcu, Karić je zahtjev podnio u ime svih ljudi koji kao i on misle da “čovjek nikada nije star, dok god se osjeća mladim i sposobnim da radi” i da nitko osim Boga nema pravo određivati do kada ćemo biti na ovom svijetu, do kada ćemo raditi i stvarati i da se zakoni koji čovjeka samo zbog datuma rođenja proglašavaju starim i nepodobnim za rad moraju mijenjati, a do tada i nakon toga, svatko treba imati pravo da se razmotri njegov zahtjev, kao što je zahtjev Bogoljuba Karića.

Starost ne odgovara njegovu osobnom stanju

Biznismen je svoj zahtjev predao 17. siječnja ove godine, a u obrazloženju se, pored zakonske osnove, navodi i da bi Bogoljub Karić prema podatku da je rođen 1954. godine, bio star čovjek, što “ne odgovara njegovom osobnom stanju”.

“U matičnu knjigu rođenih u općini Peć upisan je podatak da je Bogoljub Janićija Karić rođen 17.1.1954. godine. Prema tom podatku, a shodno propisima Republike Srbije, Bogoljub Karić bi na dan podnošenja ovog zahtjeva bio star čovjek, sa svim pravima starog čovjeka, a bez ikakvih obaveza prema državi, što ne odgovara stvarnom osobnom stanju Bogoljuba Karića i nije u skladu s navedenom odredbom člana 194 Ustava Republike Srbije”, navodi se u zahtjevu koji je Karićev tim poslao nadležnima u Kragujevcu, piše Blic.

Starenje je, kako obrazlažu Karić i njegov odvjetnički tim, vrijeme u kojem vitalne funkcije počinju opadati, a intelektualne i seksualne moći se umanjuju. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, starošću se smatra vrijeme između 75. i 90. godine, dok u Srbiji te vremenske odrednice nema, nego se starima smatraju svi stariji od 65 godina.

Ta granica starosti od 65 godina, što je i vrijeme za “starosnu” mirovinu je, kako se navodi, u suprotnosti i sa Zakonom o radu i sa drugim zakonima, koji omogućavaju rad bez ograničenja godina života, odnosno do kraja života.

Bogoljub Karić ne želi se umiroviti i biti na teret budžetu Republike Srbije, Fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja i Fondu zdravstvenog osiguranja, tvrde u obrazloženju. Ne želi prava iz tih fondova, čijim ostvarivanjem bi umanjio sredstva koja bi pripala drugim ljudima kojima su stvarno potrebna. Naprotiv, on želi raditi još najmanje 20 godina punom snagom i puniti budžet Republike Srbije, Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja i sve druge državne fondove, kao što je i dosad radio.

Medicinska znanost mu daje za pravo

U zahtjevu se također, kao argument navodi i zdravstveno stanje Bogoljuba Karića.

“Pravo da to traži daje mu i medicnska znanost, prema kojoj je čovjek star onoliko koliko su mu stare krvne žile, pa se kaže da krvne žile ne odgovaraju uvijek podacima iz matične knjige. Bogoljub Karić je nesporno izuzetnog psihofizičkog zdravlja i stanja pa biološki, fizički i psihički ima daleko manje godina, barem 20 godina manje od onoliko koliko proizlazi iz upisanog podatka u matičnoj knjizi, zbog čega je taj podatak potrebno promijeniti u skladu s odgovorom na pitanje: Kada počinje život, a kada život postaje ljudsko biće? Ovo pravno, filozofsko i medicinsko pitanje, staro je koliko i sama znanost. Riječi i sklopovi riječi koje se koriste u argumentaciji po ovom pitanju važniji su nego kod bilo kojeg drugog pitanja o čovjeku. Njima se određuje ne samo značenje nego i vrijednosni okvir u kojem će se ovo pitanje percipirati, razmatrati i vrednovati. Postaje li dijete čovjek već trenutkom fizičkog rođenja, ili kasnije i kad kasnije?”.

Na samom kraju zahtjeva koji je Karić zajedno s odvjetnicima uputio gradskoj upravi grada Kragujevca citirana je i pjesma ‘If‘ (‘Ako‘) Rudyarda Kiplinga, koja, kako je objašnjeno, kao da je napisana za Bogoljuba Karića, koji je, kako piše u zahtjevu, upravo 1974. godine ‘rođen kao ličnost‘.

“On od tada pa sve do danas, vedrim duhom, energijom, vizijom, marljivošću, iznova stvara ono što su mu drugi srušili, biva predmet uvreda, ali sam nikoga ne vrijeđa i uvijek mašta o ljepšem i boljem svijetu za sve ljude, a maštanje mu nije cilj. Tada, te godine je zapravo rođen Čovjek Bogoljub Janićija Karić, pa je to godina koja mora biti upisana kao godina njegovog rođenja i u matičnoj knjizi, zbog čega je podnesen ovaj zahtjev”, zaključuje se u zahtjevu, piše Blic.

Odgovor nadležnih institucija se očekuje.

Izvor: Jutarnji list

Najčitanije

Hoće li Most osvojiti mandat na EU izborima nakon razlaza s Raspudićima?

Povezane vijesti

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori