Connect with us

Upišite traženi pojam

Banja Luka, 09.01.2016 - Sveèana akademija uprilièena u povodu obilježavanja 9. sijeènja kao dana Republike Srpske. Na slici Milorad Dodik i Aleksandar Vuèiæ. foto HINA/ Tanjug/ Marko ÐOKOVIÆ/ ik

Politika

Dodik hvalio Karadžića i Mladića, napao SAD: Srebrenica nije genocid, živjela Rusija

Kako donosi Index čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik je danas u Banjoj Luci veličao osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića, a SAD je optužio da vodi “hibridni rat” protiv Republike Srpske.

Dodik je ovo kazao na akademiji koju je organizirao u sklopu dvodnevne proslave 9. siječnja, koji u Republici Srpskoj obilježavaju kao dan tog entiteta unatoč presudi ustavnog suda BiH koji je u svom pravorijeku iz 2015. godine konstatirao kako je taj datum neustavan jer diskriminira Hrvate i Bošnjake.

“Recite konačno da Srebrenica nije bila genocid”

U govoru koji je održao pred uzvanicima Dodik je lamentirao nad teškom sudbinom Srba kroz povijest, još od turskog vremena, pa je zaključio kako su ih Hrvati i Bošnjaci natjerali da naprave RS jer su ih željeli “odvojiti od matice Srbije”. Tvrdio je kako srpski političari ni na koji način nisu odgovorni za rat, a da na Zapadu lažu kada govore o srpskim zločinima.

“Recite konačno da Srebrenica nije bila genocid”, uzviknuo je u jednom trenutku Dodik, braneći pritom osuđene ratne zločince Karadžića i Mladića kao “ljude koji su vodili RS” i koji su se navodno borili za slobodu. Tvrdi da se protiv RS-a danas vodi hibridni rat iza kojega stoje neke zapadne zemlje, a predvodi ih SAD. 

“Neka živi Srbija, Rusija i pravoslavni svijet”

Poručio je i kako je konačni cilj srpska država na ovim prostorima, pa će sadašnja crta razdvajanja RS-a s Federacijom BiH s vremenom postati pravom granicom, a govor je završio porukom “neka živi Srbija, Rusija i pravoslavni svijet”.

U RS-u se 9. siječnja obilježava u znak sjećanja na taj datum iz 1992. godine, kada je dio zastupnika srpske nacionalnosti u Skupštini tadašnje Socijalističke republike BiH, kršeći njen ustav i zakone, proglasio “republiku srpskog naroda u BiH”.

Tu su odluku donijeli nastojeći spriječiti uspostavu BiH kao neovisne države i zadržati je u sastavu “krnje” Jugoslavije pod dominacijom Srbije, odnosno tadašnje vlasti Slobodana Miloševića.  

Ove su godine na Dodikovu akademiju tim povodom došli tek malobrojni inozemni gosti

Po proglašenju samozvane srpske republike unutar BiH Srpska demokratska stranka (SDS), predvođena sadašnjim osuđenikom za ratne zločine Radovanom Karadžićem, počela je preuzimati vlast u općinama s većinskim srpskim stanovništvom te provoditi pripreme za progon Hrvata i Bošnjaka koji je i uslijedio u travnju, čime je počeo troipolgodišnji rat u kojemu je ubijeno oko 100 tisuća ljudi.

Vlasti u RS-u, predvođene Dodikom, odlučile su odbiti poštovati presudu Ustavnog suda BiH i svake godine redovito obilježavaju 9. siječnja.

Ove su godine na Dodikovu akademiju tim povodom došli tek malobrojni inozemni gosti, poput srpskog patrijarha Porfirija i odlazećeg predsjednika parlamenta Srbije Vladimira Orlića te ruskog veleposlanika Igora Kalabuhova. Ranije su iz Banje Luke najavljivali kako bi se tamo mogao pojaviti i mađarski premijer Viktor Orban, no on nije došao, a predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otvoreno je odbio Dodikov poziv, kazavši kako Podgorica poštuje BiH kao cjelovitu državu.

Vučić: Beograd će nastaviti podržavati cjelovitosti BiH i protiviti se pokušajima ukidanja RS-a

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslao je poruku u kojoj je naveo kako će Beograd nastaviti podržavati cjelovitost BiH i protiviti se pokušajima ukidanja RS-a.

“Vjerovali smo da su teška vremena iza nas, ali plašim se da doba velikih izazova, kako za Srbiju tako i za Srpsku, tek dolazi. Ovo sam rekao jer dobra i sretna vremena ne mogu postojati posebno i odvojeno za Srbiju ili Srpsku. Također, vrijeme izazova za jedne takvo je i za druge.

Srbija se, svih ovih godina, ponašala odgovorno i dosljedno podržavala Daytonski mirovni sporazum i pravne okvire proistekle iz tog sporazuma. Mnogi, koji su sudjelovali u donošenju tog okvira, pokušavaju da izvrgnu ruglu njegove osnovne postulate i suštinski izbrišu postojanje RS.

Dragi predsjedniče, pred nama su veliki zadaci očuvanja srpskog jezika, ćiriličkog pisma, zajedničkih tradicionalnih vrijednosti srpskog naroda i kulture sjećanja na stradanje Srba. Pred nama je i dalje snaženje naših ekonomskih, političkih i svih drugih veza, od izgradnje autocesta, pruga, do jačanja institucionalne suradnje na svim nivoima i u svim područjima.

U Srbiji ćete imati iskrenog, snažnog i najbližeg partnera u ostvarenju tih ciljeva. Zajednički zadatak s Dodikom je da čuvamo mir i budućnost srpskog naroda. Znam da ćete dati sve od sebe da se očuva regionalna stabilnost, jer to jeste u najvišem interesu i našeg srpskog naroda. Narodu u RS i vama osobno želim sretan praznik, dobro zdravlje, uspjeh i sveukupni napredak”, zaključio je Vučić.

Patrijarh Porfirije je pak pred sudionicima akademije pozivao na “mir s drugima i drugačijima”, no pod uvjetom da Srbi ostanu čvrsto uz svoju vjeru i tradiciju.

U vrijeme proslave u Banjoj Luci nad sjevernom BiH letjeli američki F-16

SAD je u vrijeme proslave u Banjoj Luci nad sjevernu Bosnu na vojnu vježbu poslao svoje borbene zrakoplove F-16 uz poruku kako je to “dokaz posvećenosti Sjedinjenih Država teritorijalnom integritetu BiH u jeku antidejtonskih i secesionističkih aktivnosti”.  

“Sjedinjene Države stalno naglašavaju da ustav BiH ne predviđa pravo na odcjepljenje te da će djelovati ako netko pokuša promijeniti ovaj osnovni element Daytona”, stoji u izjavi američkog veleposlanstva u Sarajevu.

Vlasti RS-a obilježavati 9. siječnja nastavljaju u utorak, kada će u Banjoj Luci u večernjim satima organizirati paradu s naoružanim pripadnicima policije.

Najčitanije

Hoće li Most osvojiti mandat na EU izborima nakon razlaza s Raspudićima?

Povezane vijesti

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori