Rejting stranaka
Vidljive su neke promjene trendova, ali vodeće tri stranke zadržale su svoje pozicije.
Da su sada izbori, građani bi ponovo najčešće birali vladajuću stranku. HDZ, uz blagi pad u odnosu na studeni, bira najviše ispitanika: nešto više od 27 posto (27.4 posto u studenom). SDP je daleko iza, ali zadržao je drugu poziciju s nešto više od 16 posto (imali 16.0 posto u studenom). Možemo je treća opcija s 14.2 posto iako i drugi mjesec zaredom vladajuća opciju u Zagrebu bilježi pad rejtinga (bili na 15.9 posto u studenom).
U istom razdoblju MOST bilježi blagi rast, doduše u okviru statističke pogreške. Nakon najave referenduma i početka prikupljanja potrebnih potpisa, ta je opcija prvi izbor za 8.5 posto birača (8.0 posto u studenom). Domovinski pokret nakon fijaska ovoga ljeta ima novo vodstvo, novog predsjednika – ali rejting im je i dalje isti – gotovo 5 posto potpore (imali 5.0 posto u studenom). Svi su ostali daleko; od FOKUSA (prosinac 1.6 posto – studeni 1.3 posto), preko Hrvatskih suverenista (prosinac 1.5 posto – studeni 1.2 posto).
A još niži je rejting CENTRA (prosinac 1.2 posto – studeni 1.2 posto), HSS-a (prosinac 1.1 posto – studeni 1.3 posto), IDS-a (1.0 posto – studeni 1.0 posto), a onda i svih ostalih opcija. Sudeći prema rezultatima, druga opcija u zemlji zapravo su “neodlučni”. Unatoč velikom broju stranaka i opcija, neodlučnih je gotovo 17 posto! I taj podatak puno govori.
Najpozitivniji političar
Građani Milanovića i dalje najčešće biraju za najpozitivnijeg političara. Stav je to gotovo petine ispitanika, no rejting mu u odnosu na studeni pada za gotovo 4 postotna boda (prosinac 19.8 posto – studeni 23.7 posto).
Istodobno iako je zadržao drugu poziciju, rejting pada i premijeru. Andreja Plenkovića kao najpozitivca u prosincu bira više od 15 posto ispitanika (u studenom ga biralo 16.9 posto ispitanika).
Svi ostali daleko su od dvojice predsjednika; uz blagi rast treći je zagrebački gradonačelnik sa 6.1 posto (studeni 5.3 posto). Upola manje ima ministar financija Zdravko Marić (prosinac 3.2 posto – studeni 3.0 posto).
A svi ostali su još niže; od gradonačelnika Vukovara i šefa Domovinskog pokreta Ivana Penave (prosinac 1.8 posto – studeni 2.0 posto), preko Marije Selak Raspudić koja je, uz značajni rast, ušla u top deset (prosinac 1.7 posto – studeni 0.6 posto). Rast rejtinga bilježi i Sandra Benčić (prosinac 1.3 posto – studeni 0.4 posto), blaži i Peđa Grbin (prosinac 1.0 posto – studeni 0.9 posto).
Na prestižnoj ljestvici, iako sa skromnijim rejtingom su još dva člana Mosta, Miro Bulj (prosinac 0.9 posto – studeni 0.6 posto) i Božo Petrov (prosinac 0.8 posto – studeni 0.9 posto), a NITKO je još traženiji među građanima. Da je NITKO najpozitivac, poručuje više od 27 posto građana!
Najnegativniji političari
Predsjednički dvojac na vrhu je ljestvice i najnegativaca, ali obrnutim redoslijedom. Premijer završava godinu kao najnegativniji političar (26.1 posto). To je stav više od četvrtine ispitanika iako mu je negativan doživljaj pao za gotovo 4 postotna boda (29.9 posto u studenom). Sličan je rast negativnog doživljaja predsjednika Milanovića. Da je on najnegativac, misli nešto više od 22 posto građana (18.9 posto u studenom). Nakon njih dugo nitko, a prvi idući je Zlatko Hasanbegović s 3.2 posto (1.0 posto u studenom).
U top deset negativaca je i Milorad Pupovac (prosinac 2.9 posto – studeni 3.0 posto), pa još jedan predsjednik – šef sabora Gordan Jandroković (prosinac 2.3 posto – studeni 3.2 posto), onda i Miro Bulj (prosinac 2.2 posto – studeni 0.3 posto), pa Mario Banožić (prosinac 2.2 posto – studeni 2.3 posto).
Oko jedan posto su Peđa Grbin (prosinac 1.4 posto – studeni 3.1 posto), Vili Beroš (prosinac 1.2 posto – studeni 2.5 posto), pa Tomislav Tomašević (prosinac 1.1 posto – studeni 0.8 posto). Da su negativni svi političari, misli više od 10 posto ispitanika.
Ocjene Ureda predsjednika, vlade i sabora
Prosječne ocjene i Uredu predsjednika i vladi i Hrvatskom saboru u prosincu su pale. Pantovčak je zadržao trojku, ali sa slabijim prosjekom (prosinac 2.95 – studeni 3.01). Prosjek je pao i Banskim dvorima (prosinac 2.32 – studeni 2.42) i parlamentu (prosinac 2.12 – studeni 2.15), no ostali su na dovoljan – dva.
Mjesec iza nas obilježili su pandemija, obvezne covid-potvrde u javnim i državnim institucijama, uhićenje bivše ministrice Žalac, dolazak francuskog predsjednika Macrona i kupnja aviona, a ocjena smjera kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Više od 73 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (u studenom ih je to smatralo 72.1 posto), dok tek 16 posto birača smjer kretanja države u godini na izmaku ocjenjuje – dobrim (17.0 posto u studenom).
Izvor: RTL/Index
